Lasersko čišćenje postalo je učinkovito rješenje za restauraciju kulturnih artefakata zbog svoje neabrazivne i beskontaktne prirode. S napretkom tehnologije razvijene su metode laserskog čišćenja kako bi se odgovorilo na izazove s kojima se suočavamo tijekom konzervacije kulturnih predmeta.
Proces laserskog čišćenja započinje odabirom odgovarajućeg laserskog sustava. Različite valne duljine i trajanja impulsa odabiru se na temelju prirode materijala i željenog učinka čišćenja. Na primjer, za krhke i osjetljive artefakte preferira se kraće trajanje impulsa kako bi se izbjegla toplinska oštećenja.
Laserska zraka je usmjerena na površinu artefakta. Laserska energija stupa u interakciju s kontaminantom ili korozivnim slojem, uzrokujući da apsorbira lasersku energiju i podvrgne se brzom toplinskom širenju. To uzrokuje prekid veze između onečišćenja i površine artefakta, čime se omogućuje uklanjanje onečišćenja.
Kako bi se osigurala preciznost i točnost u procesu čišćenja, kontrolni parametri kao što su snaga lasera, brzina skeniranja i veličina točke prilagođeni su u skladu s tim. To omogućuje selektivno čišćenje, uklanjanjem samo ciljanih kontaminanata uz očuvanje izvorne patine i površinske strukture artefakta.
Lasersko čišćenje također ima prednost u pogledu učinkovitosti i djelotvornosti. Neabrazivna priroda laserskog čišćenja smanjuje rizik od fizičkog oštećenja i osigurava dugotrajno očuvanje artefakata. Također smanjuje ukupno vrijeme čišćenja i potreban rad, što ga čini troškovno učinkovitim rješenjem.
Lasersko čišćenje nudi održivo rješenje za restauraciju artefakata. Njegova beskontaktna, neabrazivna i ekološki prihvatljiva svojstva čine ga prvim izborom za lomljive i vrijedne artefakte. Uz kontinuirani napredak laserske tehnologije, očekuje se da će lasersko čišćenje imati sve važniju ulogu u očuvanju kulturne baštine.
